Slave Sister

Gcheap Slavesister A Kissing Szh 1 Slave Sister film i video

Gcheap Slavesister A Kissing Szh 1 Slave Sister




Slavesister Slavesister searchz searchs Slavesister asearchc Gcheap p Gcheap Ksearchs Szh isearchg Szh sisearchg Kissing e Gcheap rsearchh Szh Szh sacsearchvsearchS Gcheap hesearchesearchr Slavesister h Kissing a Szh Kissi Szh g Kissing ( c Szh esearchp searchs Slavesister arsearchh searchs Szh a Gcheap chsearche Szh esearchr Szh hsearch Ssearchh Gcheap r Szh Ssearchh Kissing d Szh zh) Slavesister e Kissing rch Gcheap ssearcharsearchhs Szh arh S Slavesister h n Slavesister z Szh Slavesister i Slavesister sngi Ssearchh lersearch, Gcheap 05

Žižek evocira ultimativnu američku paranoidnu fantaziju koja govori o osobi koja živi u idiličnom kalifornijskom gradu, u potrošačkom raju. Ta osoba iznenada počne sumnjati u to da mu je život lažan. Kreira se spektakl da bi ga se uvjerilo kako živi u stvarnom svijetu iako su svi ljudi oko njega glumci i statisti. Riječ je o Trumanovom Showu 1998, koji Žižek uspoređuje s romanom Phillip K. Dicka, Time Out of Joint iz 1959.I u Dickovom romanu riječ je o idiličnom kalifornijskom gradu u kojem glavni junak postepeno otkrije da je čitav grad lažan i da je sve napravljeno tako da se njega zadovolji. Žižek uspoređuje ova fiktivna društva iz medijskih tekstova s današnjom medijatiziranom Amerikom. Čak i nakon napada na WTC, Žižek podsjeća na to koliko malo toga smo vidjeli: dok se konstantno ponavljao broj žrtava - 6000 – iznenađujuće, to su bili izvještaji bez krvi ili raskomadanih tijela što je suprotno izvještavanju o katastrofama iz zemalja Trećeg svijeta gdje se vječito prikazuju neki užasni detalji uz upozorenja na takve grafičke prikaze. U tom smislu, avion koji se zalijeće u toranj se može uzeti kao anamorfična mrlja koja je denaturalizirala idiličnu panoramu New Yorka. Stanovnici New Yorka su, kako kaže Žižek, također bili suočeni sa pustarom stvarnosti. Za sve nas koje je iskvario Hollywood, pejzaž i kadrovi tornjeva koji se ruše neminovno su nas podsjetili na scene katastrofe u holivudskim produkcijama.Taj spektakularan učinak koji su teroristi htjeli izazvati je upravo ta veza s holivudskim filmovima katastrofe. Prema Žižeku, Amerika je dobila ono o čemu je fantazirala. On zato izokreće standardnu interpretaciju prema kojoj je napad na WTC intruzija Realnog koje je razorilo iluziju u kojoj smo živjeli. Žižek tvrdi da se dogodilo nešto potpuno suprotno. Prije terorističkog napada, horori Trećeg svijeta percipirali su se kao nešto što nije dio naše društvene stvarnosti.''Treći svijet je nešto što postoji kao pojava na TV ekranu – i ono što se desilo 11. rujna je to da je ova fantazmatična pojava s ekrana ušla u našu stvarnost. Nije ta stvarnost ušla u našu sliku: slika je ušla i skršila našu stvarnost.'' Skršile su se simboličke koordinate onoga što doživljavamo kao stvarnost.



Dan nezavisnosti (Independence Day) Roland Emmerich, 1996

U knjizi Uspon umreženog društva (The Rise of the Network Society) Manuel Castells tvrdi da su današnja društva sve više strukturirana oko bipolarne podjele na mrežu/network i na sebe/self. Njegove osnovne preokupacije direktno se odnose na diskusiju o ‘kulturi stvarne virtualnosti’. Kulture se sastoje od komunikacijskih procesa. Svi oblici komunikacije osnovani su na proizvodnji i konzumiranju znakova. U tom smislu, ne postoji razlika između ‘stvarnosti’ i simboličkog prikazivanja. Kultura se medijatizira kroz komunikaciju; povijesno proizvedeni sustavi vjerovanja i kodova se sve brže transformiraju pojačani djelovanjem novih tehnoloških sustava. Ono što određuje novi sustav komunikacije osnovan na digitalnom umrežavanju mnogostrukih modusa komunikacije, je to što uključuje sve kulturalne izraze. U svim društvima ljudi su egzistirali i djelovali kroz simbolički okoliš. Prema Castellsu, ono što je povijesno specifično vezano uz nove sustave komunikacije nije uvođenje virtualne realnosti, već konstruiranje realne virtualnosti. Novi sustav komunikacije osnovan na digitalnom umrežavanju različitih medijskih modusa komunikacije uključuje sve kulturalne izraze. Kultura se, dakle, medijatizira kroz komunikaciju; povijesno proizvedeni sustavi vjerovanja i kodova sve se brže transformiraju pojačani djelovanjem novih tehnoloških sustava. Kultura stvarne virtualnosti pretpostavlja urušavanje simboličkog okoliša u našu stvarnost. Drugim riječima, mehanizam koji je funkcionirao implicitno, kao skrivena osnova naših života, sada, s novim tehnologijama, postaje eksplicitan. Pojava prethodno skrivenog ‘simboličkog reda’ ima ključne posljedice za samu stvarnost.










javascript: void(0);" onclick="this.target = ''; alert('Autor je zabranio komentiranje ovog posta.'); u 20:54 • 0 Komentara • Print • # • ^

Znanstvena fantastika, horor, melodrama

U znanstvenoj fantastici, znanost, fikcijska ili ne, uvijek funkcionira kao motivacija za prirodu fikcijskog svijeta, njegovih stanovnika i onoga što se u tom svijetu događa, bez obzira da li je sama znanost glavna tema filma.
U znanstvenoj fantastici, znanost i tehnologija su u principu na puno višem stupnju razvoja nego u našem vlastitom svijetu.
Glavne forme znanstvene fantastike na filmu uključuju gradove budućnosti, katastrofe, alternativne povijesti, putovanja kroz vrijeme, prijetnje, upletanje ili najezde tuđinaca.
Vizualna poveznica između znanstveno fantastičnih filmova leži u dosljednom ponavljanju slika koje funkcioniraju na isti način iz filma u film a to je da upućuju na svijet koji je uvijek na neki način pomaknut od svijeta u kojem živimo.
U osnovi, u znanstveno fantastičnim filmovima suočeni smo s opozicijom između slika koje percipiramo kao ‘tuđe’ i onih koje doživljavamo kao poznate.
Takav primjer je spoj ‘čovjek-tuđinac’, inkorporiran u robotima, kiborzima i u principu, u umjetno konstruiranim stvorenjima. Ovakva konfrontacija potiče nas na promišljanje granica ljudskosti.



Peti Element (The Fifth Element) Luc Besson, 1995


Na horor žanr najviše su utjecala dva europska umjetnička pokreta – njemački ekspresionizam i francuski nadrealizam.
U tradicionalnijim horor filmovima, ‘horor’ je projiciran u čudovište (na primjer Nosferatu/vampir).
U modernom horor filmu koji je uveo Hitchcock, u Psihu, ‘horor’ prepoznajemo u čovjeku – glavnom liku u filmu.
Takav izvor horora traži psihološko objašnjenje (ubojica u Psihu je šizofren/podijeljena ličnost)
Filmovi o vampirima zahtjevaju nadnaravna objašnjenja – reference na drevne tekstove, mitove, folklor, religiju.
U smislu interpretacija – ‘čudovište’ obično upućuje na nešto što je isključeno, potisnuto ili skriveno od svakodnevnog svijeta.
Može se reći da horor film prikazuje medij u kojemu se pojavljuje ta skrivena strana ‘normalnog’ svijeta.
Tipična struktura horor filma: našem svijetu prijeti nešto nepoznato. Razvoj priče uključuje niz poteza – red/ravnoteža – narušavanje reda – ponovno uspostavljanje reda/ravnoteže. U principu, ‘čudovište’ (ili čudovišno) je naposlijetku savladano i red je opet (uvjetno) uspostavljen.



Psiho (Psycho) ,Alfred Hitchcock -1960


Melodrama doslovno znači predstava s glazbom. Grčki melos = pjesma/glazba + drama = djelo/radnja
Junaci melodrama obični su ljudi najčešće suočeni s ljubavnim problemima ali i s problemima identiteta, obitelji u krizi, klasnim sukobima.
Melodrame nas često mogu rasplakati zato što redovito naglašavaju senzacionalnu stranu ljudskih osjećaja.
U središtu je neostvarena ljubav, problemi u obitelji, tragedija koju je prouzročila bolest ili neke emotivne ili fizičke poteškoće.
Žrtve odnosno protagonisti koji pate redovito su bili ženski likovi i zbog toga su melodrame bile nazivane “ženskim filmovima”.
Žene u takvim pričama mogu biti prikazane kao žrtve društvenih pritisaka ili poteškoćama s prijateljima, zajednicom, ili obitelji.
Tradicionalna melodrama nudi neku vrstu razriješenja što će reći da nema otvoren kraj.
Obično, razrješenje je povezano s ponovnim uspostavljanjem dominantnih društvenih vrijednosti u datom kulturalnom trenutku.
U principu, melodrama se može sagledati kroz upotrebu glazbe, snažan društveni pritisak, nesposobnost likova da djeluju slobodno.
Melodrama je izrazito popularan žanr koji prelazi klasne, rodne, rasne ili nacionalne granice. Jedan je od najdominantnijih žanrova u globalnoj kulturi.
Melodrame se mogu razmatrati u smislu slijedećih pitanja:
Upotreba glazbe;
Jaki društveni pritisci;
Nemogućnost likova da djeluju slobodno;
Karakterizacija i upotreba stereotipova;
Privilegiranje točke gledišta žrtve;
Česte promjene između ekstremnih emotivnih stanja.



Casablanca (Michael Curtiz, 1942)



19.01.2011. u 18:39 • 0 Komentara • Print • # • ^

utorak, 18.01.2011.

"Apnea"

Dokumentarni film mlade hrvatske redateljice Nere Matas


Isječak iz dokumentarnog filma - "Apnea"

''Apnea'' je dokumentarac o ronjenju na dah, završni ispit pod mentorstvom profesora Vlade Zrnića na
Umjetničkoj akademiji u Splitu –smjer film i video, ,

Osnovna ideja ovog projekta je istraživanje ljudskog tijela i uma u ekstremnim uvjetima, te istraživanje Apne-e kao ekstremnog sporta. Snimanje filma započelo 2009. godine u 6. mjesecu. Nerina želja je bila istražiti jedno pitanje : „Kako čovjek može savladati toliko velike dubine zadržavajući dah ?“. Kako se i sama bavi autonomnim ronjenjem poznaje kompleksnost ronjenja, te istražuje tjelesne mogućnosti ljudi koji ronjenje izdižu na kompleksniji nivo. Tomo Vrdoljak i Lidija Lijić glavni su protagonisti ovog dokumentarca. Karakterno jako različiti, a opet toliko slični,sve su podredili ovom sportu .Da bi uspjela prikazati začudnost njihovih mentalnih i fizičkih sposobnosti te psiho-fizički utjecaj ovog sporta,redateljica nam prikazuje temeljitu priču o samom sportu kao i medicini za one koji se prvi put susreću sa Apneom. eGcheap Slavesister A Kissing Szh 1 Slave Sister film i videoi Women xGcheap Slavesister A Kissing Szh 1 Slave Sister film i videoy c Slave Sister Women s Slave Sister Nudity